Посетите Суботицу Дубра управа
Управа за капитална улагања АП Војводине
LAP za mlade
Program razvoja sporta Grada Subotice
Mreža za razvoj Subotice
Centar znanja o međuopštinskoj saradnji
ЛОКАЛНИ АКЦИОНИ ПЛАН ЗА УНАПРЕЂЕЊ E ПОЛОЖАЈА РОМА
Aktuelnosti

Racionalizacija školske mreže je neophodna

05.06.2018.

U povodu aktualnih događanja oko zatvaranja Osnovne škole „Miloš Crnjanski“ i reakcije roditelja učenika ove škole, danas su se u Medija-centru Gradske kuće, novinarima obratile tajnica Tajništva za društvene djelatnosti Jasmina Stevanović i pomoćnica gradonačelnika zadužena za područje obrazovanja i socijalne zaštite Etela Jerinkić. Konferenciji za novinare prisustvovala je i članica Gradskog vijeća zadužena za područje obrazovanja Nataša Aleksić.

11897_1.jpg

Činjenice koje govore da ništa nije urađeno na brzinu i netransparentno iznijela je Jasmina Stevanović. Ona je, istine radi, novinare upoznala s procedurom koja je prethodila prijedlogu Akta o mreži javnih osnovnih škola na teritoriju grada Subotice koji će se naći na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

– U cilju učinkovitosti postojeće mreže ustanova, lokalna samouprava je po uputama Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja pristupila analizi neophodnog procesa racionalnog, odnosno opimalnog korištenja prostora i drugih resursa obrazovnih ustanova na teritoriju grada Subotice. Rezultat takve raščlambe nedvojbeno pokazuje da je potrebno obaviti izmjenu mreže ustanova, koja je pripremljena i bit će na dnevnom redu sljedeće sjednice Skupštine Grada. Osnovni cilj bio je sagledati koje su razmjere neracionalnog i nepotrebnog trošenja novca kako lokalne samouprave tako i države Srbije – istaknula je Jasmina Stevanović.

Kriteriji kojima se rukovodio stručni tim, navela je, bili su usmjereni prema neracionalnim  školama.

– Analizom stanja utvrđeno je da je prva takva OŠ ’Miloš Crnjanski’, jer imaju manje od 400 učenika, pri čemu u njihovoj neposrednoj blizini (radijusu manjem od dva kilometra) postoji još jedna središnja škola, a nemaju riješen imovinsko-pravni status. Primjenom ovog kriterija ukinuo bi se status pravne osobe neracionalnim, malim središnjim školama u urbanim sredinama. Važno je napomenuti da se primjenom ovog kriterija ne ugrožava dostupnost osnovnog obrazovanja zbog blizine druge, veće središnje škole koja bi primila učenike – objasnila je Stevanović.

Ne oštetiti zaposlene nastavnike i učenike

Lokalna samouprava nema ingerencije donositi odluke o otvaranju i zatvaranju škola, podsjetila je ona i dodala da lokalna samouprava izrađuje prijedlog Akta o mreži javnih osnovnih škola na teritoriju grada Subotice.

– Suglasnost na akt daje Autonomna pokrajina Vojvodina, nakon usvajanja na sjednici Skupštine grada Subotice. Odluka o aktu o mreži javnih osnovnih škola na teritoriju grada Subotice još nije bila predmet rasprave na sjednici Gradskog vijeća grada Subotice – naglasila je Stevanović

Temelj za izradu Akta o mreži javnih osnovnih škola na teritoriju grada Subotice, elaborat koji sadrži sagledavanje stanja nataliteta, tj. broja budućih učenika osnovnih škola, geografske, demografske, ekonomske, kulturne, socijalne i obrazovne aspekte razvoja grada Subotice, kao i ispunjavanje kriterija iz Uredbe o kriterijima za donošenje akta o mreži predškolskih ustanova i akta o mreži osnovnih škola (,,Službeni glasnik RS“, broj 21/2018).

Predmet elaborata koji je sačinila lokalna samouprava je utvrđivanje elemenata neracionalnosti unutar mreže osnovnog obrazovanja. Postojeći Akt o mreži osnovnih škola na teritoriju grada Subotice nije u skladu s realnim potrebama školskog sustava u Subotici.

– Najveći primjer neracionalnosti su OŠ ’Miloš Crnjanski’ s 355 učenika i OŠ ’Jovan Mikić’ s 481 učenikom. Ove dvije škole dijele isto dvorište. Na temelju članka 107. Zakona o osnovama sustava obrazovanja i odgoja predloženi model optimizacije u Subotici podrazumijevao bi prestanak rada  OŠ ’Miloš Crnjanski’-  pripajanje i prenamjena objekta koji je koristila škola. Škola ’Miloš Crnjanski’ gubila bi značajku pravne osobe (355 učenika) i pripojila bi se školi ’Jovan Mikić’ – kazala je Jasmina Stevanović.

11897_2.jpg

Ovakav model racionalizacije podrazumijeva ukidanje statusa pravne osobe jednoj školi i zadržavanje obje zgrade u svrhu izvođenja nastave. U ovom slučaju objekt zatvorene središnje škole bio bi rabljen za druge potrebe obrazovnog sustava. Učenici u školi koja se ukida, imaju pravo nastaviti započeto obrazovanje i odgoj u drugoj ustanovi koju roditelji odaberu.

– Lokalna samouprava će se maksimalno truditi da zaposleni i učenici ne budu oštećeni prilikom pripajanja drugoj školi. Također, lokalna samouprava će u dogovoru s mjerodavnima u resornom ministarstvu učiniti sve što je u njenoj ingerenciji da nastavnici, zaposleni u OŠ ’Miloš Crnjanski’ ne ostanu bez norme – rekla je Stevanović.

Ukoliko se utvrdi da  je za nekog od zaposlenih prestala potreba s punim ili nepunim radnim vremenom, primjenjivat će se odredbe Zakona o osnovama sustava obrazovanja i odgoja i  Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika.

Pronaći po djecu najbezbolniji model

O tome je li Osnovna škola „Miloš Crnjanski“ neracionalna govori se već godinama unazad.

– Čelništvo škole je prije godinu dana, na sastanku u Tajništvu, bilo upoznato s planom racionalizacije, ali očito o tome nije obavijestilo roditelje. U potpunosti razumijemo brigu roditelja koji su, obzirom na to da nisu bili obaviješteni, iz njihova ugla stavljeni u pat poziciju, ali to je zadatak rukovodstva škole, a ne lokalne samouprave – pojasnila je Jasmina Stevanović.

Interes djece, dodala je, ni na koji način ne bi bio ugrožen, uzimajući u obzir da se u istom dvorištu nalazi druga škola, samo više ne bi imali privilegij koji do sada nije imalo 8.000 đaka u gradskim školama koji idu u dvije smjene.

– Zajednički zadatak lokalne samouprave, nastavnika i roditelja je da što bezbolnije djeca prevladaju prelazak u drugu školu, i da pronađemo model po kome bi većina djece koja prijeđu zadržala svoje učiteljice – konstatirala je Jasmina Stevanović.

U Subotici je već godinama očit nedostatak prostora za srednje i predškolsko obrazovanje.

Namjera lokalne samouprave je uraditi prenamjenu prostora OŠ ’Miloš Crnjanski’ isključivo u obrazovne svrhe. Srednja ekonomska škola ’Bosa Milićević’ izvodi odgojno-obrazovni proces u prostoru koji pripada Židovskoj općini, a škola nema fiskulturnu dvoranu, te učenici nemaju adekvatne uvjete za izvođenje sati fizičkog odgoja, rekla je Stevanović, i dodala da Grad Subotica za izvođenje nastave u Ekonomskoj školi „Bosa Milićević“ na godišnjoj razini plaća zakup u iznosu od nešto više od dva milijuna dinara.

– Ukupni materijalni troškovi za Ekonomsku školu ’Bosa Milićević’ za 2017. godinu su 9, 8 milijuna. Preseljenje škole iz neadekvatnog školskog objekta, stvorilo bi uštedu, kako u proračunu lokalne samouprave, tako i u pogledu komunalnih troškova i održavanja objekta. Naime, kako je vlasnik zgrade u kojoj se nalazi Ekonomska škola ’Bosa Milićević’ Židovska općina, grad Subotica nije u mogućnosti ulagati sredstva za poboljšanje uvjeta rada u školi – podcrtala je Jasmina Stevanović

Etela  Jerinkić je govorila o povijesti ovog procesa i naglasila da su u veljači prošle godine iz Ministarstva prosvjete ukazali na nedostatak primjene uredbe Vlade Republike Srbije o kriterijima za formiranje mreže osnovnih i srednjih škola, koja je donesena još 2010. godine.

– O racionalizaciji i optimizaciji školske mreže govori se odavno, a što se tiče konkretno škole ’Miloš Crnjanski’ taj problem nije od prije godinu i pol dana već i od ranije. O dolascima mjerodavnih iz Ministarstva prosvjete i temama koje su bile na dnevnom redu ravnatelji i čelništvo škole uredno su obavještavani, dakle ništa se nije krilo od njih. Sve je to bilo javno, transparentno – objasnila je Etela Jerinkić.

11897_3.jpg

Provođenje uredbe Vlade Srbije odgađa se godinama, pa je čak urađena i studija o tome kako se uredba ne sprovodi.

– I tu studiju dostavila sam ravnateljima škola, konkretno i ravnatelju Osnovne škole ’Miloš Crnjanski’ – kazala je Etela Jerinkić.

Školske 2011/2012. godine u školi su ostali samo odjeli na srpskom jeziku, jer su odjeli na mađarskom jeziku prebačeni u osnovne škole „10. oktobar“ i „Jovan Mikić“, i tada se prešlo na jednosmjenski rad, što je odgovaralo i roditeljima iz drugih dijelova grada dovoditi djecu baš u ovu školu.

– Čak ni blago povećanje broja učenika nikada nije bilo dovoljno da se udovolji kriterijima iz uredbe Vlade Republike Srbije. Ova škola već 10 godina ne ispunjava date kriterije da posluje kao samostalna pravna osoba – jasna je Etela Jerinkić.

KONTAKT CENTAR 024
Uzmi račun i pobedi
IPA CBC CRO-SRB
Servisne informacije
Ustanove kulture
Obrazovne ustavnove
Mjesne zajednice
Спортски клубови
Informator
Subvencioniranje komunalnih usluga
Naručivanje dokumenata
Lokalna poreska administracija
Informator
Strategija razvoja